Prevodna recepcija brazilske književnosti u Srbiji
DOI:
https://doi.org/10.18485/beoiber.2025.9.1.9Ključne reči:
brazilska književnost, prevođenje, prevodna recepcija, portugalski jezikApstrakt
Usled geografske udaljenosti i brojnih drugih činilaca, brazilska književnost dugo je u Srbiji bila gotovo potpuno nepoznata. I danas je njeno prisustvo kod nas manje u odnosu na prisustvo mnogih drugih nacionalnih književnosti, ali i u odnosu na prisustvo brazilske književnosti u nekim drugim sredinama. Pa ipak, više desetina brazilskih književnih dela prevedeno je i objavljeno u Jugoslaviji i Srbij počev od prve polovine dvadesetog veka do danas. Ovo istraživanje ima za cilj da ponudi pregled prevoda dela brazilske književnosti objavljenih u bivšoj Jugoslaviji do njenog raspada, a potom i u Srbiji, zaključno sa 2022. godinom. Korpus za istraživanje čine prethodni radovi koji se dotiču recepcije brazilske književnosti u Jugoslaviji odnosno Srbiji, katalog Narodne biblioteke Srbije, kao i arhivska i bibliotečka građa Ambasade Brazila u Beogradu. U radu identifikujemo tri perioda objavljivanja brazilskih književnih dela u našoj sredini, koji se razlikuju po broju publikacija, preovlađujućim autorima i drugim odlikama. Prvi period odgovara vremenu Jugoslavije, tokom kojeg je postojao zajednički književni jezik i izdavačko tržište, te se u obzir uzimaju i prevodi objavljeni u Hrvatskoj, kao i prevodi hrvatskih prevodilaca. Drugi period odnosi se na vreme od raspada Jugoslavije, na sužavanje izdavačkog tržišta na Srbiju i Crnu Goru, i pokriva poslednju deceniju XX i prvu deceniju XXI veka. Treći period počinje događajem koji je presudno uticao na tok recepcije brazilske književnosti u Srbiji i znatno pomerio horizont očekivanja srpske čitalačke publike u odnosu na recepciju luzofonih književnosti – 56. Međunarodnim sajmom knjiga u Beogradu, održanim 2011. godine, na kome je počasni gost bilo čitavo portugalsko govorno područje.
Reference
BIBLIOGRAFIJA
Brala, Želimir. “Pjesnik Rui Ribeiro Couto.“ Kanconijero odsutnoga. Ribeiro Kouto. Sa portugalskog Ante Cettineo. Beograd: Ambasada Brazila, 1987. str. 63–64.
Finger do Prado, Priscila. “O mago e a academia: o discurso sobre Paulo Coelho.” Texto Livre: Linguagem e Tecnologia, vol. 8, num. 2 (2015): pp. 69–78. https://periodicos.ufmg.br/index.php/textolivre/article/view/16701
Garcia de Souza, Cláudio. “Ribeiro Couto, diplomat u Beogradu.“ Kanconijero odsutnoga. Ribeiro Kouto. Sa portugalskog Ante Cettineo. Beograd: Ambasada Brazila, 1987. str. 48–59.
Jauss, Hans Robert, and Elizabeth Benzinger. “Literary History as a Challenge to Literary Theory.” New Literary History, vol. 2, num. 1 (1970): pp. 7–37.
Kuzmanović Jovanović, Ana. ”Lygia Fagundes Telles e as suas Meninas na Sérvia: uma história pessoal.” Passages de Paris, num. 15 (2017): pp. 68–74. https://www.apebfr.org/passagesdeparis/PP15.pdf
Marinović, Anamarija. “Receção das literaturas de língua portuguesa na Sérvia.“ E-Letras com vida, num. 2 (2019): pp. 96–116. https://e-lcv.online/index.php/revista/article/view/48/46
Soldatić, Dalibor, i Željko Donić. Svet hispanistike: uvod u studije. Beograd: Zavod za udžbenike, 2011.
Talan, Nikica. Povijest brazilske književnosti. Zagreb: Školska knjiga, 2008.
IZVORI
Alenkar, Žoze de. Irasema. Prevod sa portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Glosarijum, 2011.
Almino, Žoao. Slobodan grad. Preveo s portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Plato Books (B&S), 2013.
Amado, Žorž. Opaka zemlja. Preveo s francuskog Borivoj Glišić. Beograd: Prosveta, 1949. [Амадо, Жорж. Опака земља. Превео с француског Боривој Глишић. Београд: Просвета, 1949.]
―. Velika zaseda: tamna strana. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Borba, 1991a.
―. Gabrijela, cimet i karanfil. Prevod s portugalskog Smilja Grbić. Gornji Milanovac: Dečje novine, 1991b.
―. Poslednji dan smrti. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2001.
―. Šatra čudesa. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Srpska književna zadruga, 2005. [Амадо, Жорж. Шатра Чудеса. Превела с португалског Јасмина Нешковић. Београд: Српска књижевна задруга, 2005.]
―. Prugasti Mačak i Gospojica Lasta: ljubavna priča. S portugalskog prevela Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Laguna, 2006.
Azevedo, Fransisko. Palmin pirinač. Sa portugalskog prevela Vesna Stamenković. Beograd: Čarobna knjiga, 2013.
Batalja, Marta. Nevidljivi život Euridisi Guzmao. Prevod sa portugalskog Vesna Stamenković. Beograd: Dereta, 2022.
Drumond de Andrade, Karlos. Cvet i mučnina. S portugalskog prevela Nina Marinović. Vršac: KOV, 2005.
Fagundes Teles, Ližija. Okamenjeni krug. Preveli s španskog Radoje Tatić, Jovan Tatić. Beograd: Narodna Knjiga- Alfa, 1998. [Фагундес Телес, Лижија. Окамењени круг. Превели с шпанског Радоје Татић, Јован Татић. Београд: Народна књига-Алфа, 1998.]
Fagundes Teles, Ližija. Devojke iz Sao Paula. Prevela s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Štrik, 2017.
Figejredo, Giljerme. Lisica i grozd: drama u tri čina. Preveo Velimir Živojinović. Beograd: Stožer, 1958.
Galera, Daniel. Brada natopljena krvlju. S portugalskog preveo Jovan Tatić. Beograd: Geopoetika izdavaštvo, 2019.
Guržel, Bebeti do Amaral. Karolinin tajni dnevnik. S portugalskog prevela Tatjana Gazibara. Beograd: Odiseja, 2011.
Hatum, Milton. Siročad Eldorada. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Geopoetika, 2009.
―. Dva brata. Preveli s portugalskog Jovan Tatić i Aleksandra Tatić. Beograd: Geopoetika izdavaštvo, 2011.
Keiroz, Rakel de. Tri Marije. Preveo s portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Štrik, 2015.
Kisil, Andre (prir.). Savremena poezija Brazila. Prevela i prepevala s portugalskog Nina Marinović. Kruševac: Bagdala, 1987.
Kitanović, Tatjana, i Branko Kitanović (prir.). Brazilske narodne bajke. Izbor i prevod Tatjana i Branko Kitanović. Beograd: Narodna knjiga, 1977. [Китановић, Татјана и Бранко Китановић (прир.). Бразилске народне бајке. Избор и превод Татјана и Бранко Китановић. Београд: Народна књига, 1977.]
Koeljo, Paulo. Alhemičar. Prevod s portugalskog Radoje Tatić. Beograd: Paideia, 1995.
―. Na obali reke Pjedre sedela sam i plakala. Prevod sa portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 1996.
―. Peta gora. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 1998.
―. Priručnik za ratnika svetlosti. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 1998.
―. Veronika je odlučila da umre. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2000.
―. Đavo i gospođica Prim. Prevela sa portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2002.
―. Jedanaest minuta. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2003.
―. Zahir. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2005.
―. Dnevnik jednog čarobnjaka. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2006.
―. Veštica iz Portobela. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2007.
―. Brida. Prevod s portugalskog Jovan Tatić. Beograd: Paideia, 2008.
―. Pobednik je sam. Prevod s portugalskog Jovan Tatić. Beograd: Paideia, 2009.
―. Anđeo čuvar. Preveli s portugalskog Jovan Tatić, Aleksandra Tatić. Beograd: Paideia, 2010.
―. Alef. Preveo s portugalskog Jovan Tatić. Beograd: Paideia, 2011.
―. Rukopis otkriven u Akri. Prevela sa portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Laguna, 2013.
―. Preljuba. S portugalskog preveo Radoje Tatić. Beograd: Laguna, 2014.
―. Maktub. Prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Laguna, 2015.
―. Biti kao reka. Preveli s portugalskog Jasmina Nešković i Jovan Tatić. Beograd: Laguna, 2016a.
―. Špijunka. Prevod s portugalskog Jasmina Nešković i Jovan Tatić. Beograd: Laguna, 2016b.
―. Hipi. S portugalskog preveli Jasmina Nešković i Jovan Tatić. Beograd: Laguna, 2018.
Kosta mlađi, Odilo. Jedina ljubav. Preveo sa portugalskog R. Tatić. Beograd: Ambasada Brazila, 1987.
Kosta e Silva, Alberto da. Reka zvana Atlantik. S portugalskog preveo Mladen Ćirić. Beograd: Evro-Giunti, 2013.
Kouto, Ribeiro. Kanconijero odsutnoga. Sa portugalskog Ante Cettineo. Beograd: Ambasada Brazila, 1987.
Kuri, Augusto. Prodavac snova: poziv. Prevod sa portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Glosarijum, 2011.
―. Prodavac snova i revolucija anonimnih. Prevod sa portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Glosarijum, 2012.
―. Sakupljač suza: holokaust nikad više. Prevod sa portugalskog Vesna Stamenković. Beograd: Glosarijum, 2014.
Lins i Silva, Flavija. Mururu u Amazoniji. Sa portugalskog prevela Vesna Stamenković. Beograd: Čarobna Knjiga, 2013.
Lispektor, Klaris. Čas zvezde. Prevod Silvija Monros-Stojaković. Beograd: Prosveta, 1995. [Лиспектор, Кларис. Час звезде. Превод Силвија Монрос-Стојаковић. Београд: Просвета, 1995.]
―. Porodične vezе: priče. Prevod s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Plato, 2014.
―. Knjiga užitaka ili Učenje. Prevod Jelena Žugić. Beograd: Čigoja štampa, 2016.
―. Legija stranaca: priče. Prevod sa portugalskog Jelena Žugić. Zrenjanin / Novi Sad: Agora, 2018.
Luft, Lia. Dobici i gubici. Prevela sa portugalskog Ana Marković De Santis. Beograd: Laguna, 2006.
Maja, Ana Paula. Rat kopiladi. Prevela s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Rende, 2011.
―. O stoci i ljudima. Prevela s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Rende, 2016.
Mašado, Ana Marija. Tropsko sunce slobode. Sa portugalskog prevela Vesna Vidaković. Beograd: Evro-Giunti, 2011.
Mašado de Asis, Žoakim Marija. Posthumni memoari Brasa Kubasa. Prevela s portugalskog Ana Marković De Santis. Beograd: Clio, 2008.
―. Izabrane priče. Preveli sa portugalskog Mladen Ćirić i Ana Lukić. Beograd: Treći Trg, 2011.
Marković De Santis, Ana (prir.). Savremena brazilska priča. Priredila i prevela s portugalskog Ana Marković De Santis. Beograd: Clio, 2006.
Moraes , Vinisijus de. Izabrane pesme. Sa portugalskog prevela Vesna Stamenković. Beograd: Ambasada Federativne Republike Brazil / Glosarijum, 2014.
Nazarijan, Santjago. Smrt bez imena. Prevela s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović. Beograd: Vulkan izdavaštvo, 2017.
Nešković, Jasmina (prir.). Spomenik kiseoniku: deset brazilskih pesnika. Priredila i prevela s portugalskog Jasmina Nešković. Beograd: Paideia, 2009.
Ribejro, Alešandre. Rezervisano. Prevod sa portugalskog Anamarija Marinović. Beograd: Čigoja štampa, 2022.
Santos, Marselo (Meštre Pulmao). Favela: nepoznati svet. Prevod s portugalskog Jovan Tatić. Beograd: 4CE, 2021. [Сантос, Марсело (Мештре Пулмао). Фавела: непознати свет. Превод с португалског Јован Татић. Београд: 4СЕ, 2021.]
Silvestre, Ednej. Kad zatvorim oči. S portugalskog prevela Vesna Stamenković. Beograd: Evro-Giunti, 2011.
Skliar, Moasir. Priče. S portugalskog prevela Nina Marinović. Beograd: Rad, 1994. [Склиар, Моасир. Приче. С португалског превела Нина Мариновић. Београд: Рад, 1994.]
Soares, Žo. Čovek koji nije ubio Franca Ferdinanda: biografija jednog anarhiste. Prevela sa portugalskog Ana Marković. Beograd: Clio, 2003.
Soza Tavares, Migel. Dogodilo se na ekvatoru. Preveo Pavle Živković. Beograd: Narodna knjiga - Alfa, 2005.
Tahan, Malba. Čovek koji je brojao. Preveo Zoran Živković. Beograd: Polaris, 2003.
Tažes, Klaudija. Seksualni život ružne žene. Preveo s portugalskog Mladen Ćirić. Beograd: Štrik, 2017.
Verisimo, Luis Fernando. Klub anđela. S portugalskog prevela Aleksandra Mačkić. Beograd: Narodna knjiga-Alfa, 2002.
―. Borhes i večiti orangutani. Prevod sa portugalskog Jelena Ivanov i Milena Đukić. Beograd: Agencija Trivić, 2005.
―. Brazilski špijuni. Preveo s portugalskog Jovan Tatić. Beograd: Paideia, 2013.
Vješhovski, Letisija. Kuća sedam žena. Preveo Pavle Živković. Beograd: Narodna knjiga - Alfa, 2006.
―. Svetionik u Pampi. S portugalskog prevela Vesna Stamenković. Beograd: Evro-Giunti, 2011.
Downloads
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2025 Mladen Ćirić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga pod okriljem Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License koja omogućuje drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu da izrade zasebne, ugovorne aranžmane za ne-ekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorij ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad on-line (npr. u institucionalnom repozitoriju ili na svojim mrežnim stranicama) pre i tokom postupka prijave, s obzirom na to da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja, te ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. The Effect of Open Access).













